vudemn

Ono što je komunizam ostavio Beogradu za uspomenu na davna i što bi neki nostalgično rekli, srećna vremena, dok bi drugi gorko uzdahnuli na sam pomen ovog režima, je njegova urbana socrealistička arhitektura obojena u pregršt nijansi sive.

Ti, danas napušteni, ostaci nekadašnjeg načina života se ne uklapaju baš u estetske kanone, ali svakako Beogradu daju poseban šmek, a street art umetnicima platno za bojenje tog sivila.

Kada se sredinom osamdesetih u Bronksu, predgrađu Njujorka, pojavio hip-hop pokret čiji su neizostavan deo bili grafiti, u Beograd su oni došli sa malim zakašnjenjem, najpre u blokove Novog Beograda (posebno u bloku 45) a potom i u ostale krajeve poput Zvezdare, Vračara, Dorćola, Voždovca, Zemuna, itd.

Tadašnji autori su bili predstavnici beogradskog andergraund načina života, gerila koja se noću okupljala i uz zvuke srpskog repa iscrtavala grafite po napuštenim i nenapuštenim zgradama, ispod mostova, na asfaltima i mestima koja su smatrali pogodnim za okupljanja i malo po malo formirali ono što danas zovemo oldschool stil u crtanju grafita.

Debela, isprepletana slova sa oštrim i iskrivljenim ivicama, koje je ponekd jako teško pročitati su karakteristike ovog stila, koji je i te kako i danas prisutan na ulicama Beograda. Retko koji grafit iz ovog vremena je sačuvan, ali se tehnika u suštini koristi i dan danas, posebno u radovima umetnika pod pseudonimom Lortek, Rage, Piros, Pse itd.

Krajem devedesetih zbog situacije u zemlji su se ove grupice malo po malo raspuštale, da bi posle 2000. oldschool stil u crtanju i u načinu života gotovo zamro i ustupio mesto sasvim drugačijem pravcu.

Nove tendencije u stilu i u imidžu street art umetnika

Danas najpopularniji stil, šablon, koji je začet od strane Benksija, nije zaobišao Beograd. Bilo da je to aforizam ili preslikana ilustracija sa tekstom, ova metoda svakako olakšava umetnicima da istisnu poruku i da tako stvaraju neku vrstu uličnog stripa.

Autor sa možda najvećim opusom crteža je TKV čiji šabloni i murali  krase pre svega centar grada – Dorćol, Vračar, Savamalu, Stari grad i koji obiluju kontrastom svetlih odnosno jarkih i tamnijih, zagasitijih boja. U njenim radovima uglavnom preovladavaju motivi ženskih likova uz kombinaciju crno-bele sa pastelnim bojama.

Sigurno ste nekad žureći u prolazu, trčeći sa prevozom ili pak šetajući primetili ilustraciju mopsa iznad koga se nalazi poruka čija vas škatljiva i ironična sadržina natera da malo usporite i da se zagledate. To je verovatno i bila namera autora koji se potpisuje kao YODA i čiji su šabloni postali viralni.

Oslikavanje životinja, posebno miševa i pacova nije novina kod street art majstora. Belgijanci imaju Roa i njegove ilustracije raznih životanja u centru Ganta, francuzi Blek le Rata, a u našem centru se nalazi opušteni miš u duksu, skejtu, sa cigarom i flašom alkohila, autora koji se popisuje kao RATS.

E sad, čemu tolika opsesija miševima, odnosno šta je to nateralo sve ove autore da se opredele za baš ovu životinju? Možda činjenica da i jedni i drugi obitavaju noću, pod adrenalinom, kriju se i beže pod zabačenim i napuštenim delovima grada.

I za kraj svako najuočljiviji su veliki formati muralista Arteza, Weedzora i Pijaniste. Weedzor koristi uglavnom više nijansi jarkih boja, poput plave i tirkizne uz kombinaciju nekih drugih srodnih boja stvarajući tako kontrast i razbijajući sivilo. Artez koristi cvetne motive i alegorijske predstave žena, sa malo hladnijim i mračnijim tonovima plave, žute, crvene i zelene boje. Pijanista je svakako jedan od zanimljivijih autora, koji osim što koristi velike površine koristi i različite motive i tehnike, kominujući svetlost i senku.

Zajedničko ovim autorima je stil gde preovladavaju finiji prelazi i uglavnom kombinacija svetlog i tamnog.

Iako se grafiti scena uglavnom vezuje za podzemlja i hip-hop, nove tendencije prate pojave i inovacije u društvu te tako mnogi od navedenih autora imaju svoje izložbe u galerijama. Ma koliko to paradoksalno zvučalo s obzrom na to da se njihovi radovi nalaze na ulici, te su dostupni svima, oni ipak stvaraju sa svešću da njihov rad u svakom trenutku može da nestane, te je premeštanje unutra način da se njihovi murali nekako ovekoveče.

(Visited 1 times, 1 visits today)

POSTAVI KOMENTAR

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.