Stara irska poslovica kaže da je ono što viski ne može izlečiti neizlečivo, a s obzirom na to da je Irska vrlo poznata po ovoj vrsti pića ne treba sumnjati u verodostojnost ove izreke.

Mnogobrojni pisci, glumci, umetnici, muzičari uživali su u konzumiranju gorepomenutog pića i svoju ljubav prema njemu pretočili u nekoliko dovitljivih rečenica kojima mi, obični smrtnici, možemo da se naslađujemo. Mada, bolje je nasladiti se nekom čašom viskija koji čini da se osetimo besmrtnim, makar samo nekoliko trenutaka, dok uživamo u gutljajima tog „tečnog sunčevog sjaja“ (da se poslužimo rečima Džordža Bernarda Šoa, irskog dramaturga, pisca, nobelovca).

Šta su poznati umetnici govorili o viskiju?

Jedan od svakako najpoznatijih viskipija (slobodno skovana reč po analogiji s terminom pivopija) je i legendarni Hemfri Bogart, američki glumac, dobitnik Oskara, šarmantni cinik iz Kazablanke, za čije se ime vezuje jedna anegdota s viskijem.

Naime, dok se u Kongu snimao film Afrička kraljica, svi iz filmske ekipe su se otrovali zagađenom vodom osim Džona Hjustona, režisera filma i Hemfrija Bogarta, koji vodu uopšte nisu pili, jer su sve vreme pili samo viski.

Povodom toga Bogart je izjavio:

„Sve što sam unosio u sebe bio je zapečeni pasulj, špargle iz konzerve i škotski viski. Kad god bi komarac ugrizao Hjustona ili mene pao bi mrtav.“

Navodno, Bogart se viskija setio i svog sudnjeg dana, te prema legendi njegove poslednje reči su:

„Nikada nije trebalo da pređem s viskija na martini.“

Da je popularnost viskija bila velika u Holivudu potvrđuju i reči slavne američke glumice, Ave Gardner, kojoj se pripisuje sledeći iskaz:

„Želim da živim 150 godina, ali tog dana kada umirem da to bude s čašom viskija u jednoj ruci i cigaretom u drugoj.“

Erol Flin, još jedan holivudski zavodnik prošlog veka, u maniru holivudskih zavodnika, na sledeći način veliča viski (njegovo veličanje žena u ovom slučaju je diskutabilno):

„Volim star viski i mlade žene.“

Ljubitelji viskija bili su i mnogi poznati pisci poput Čarlsa Bukovskog, Henrija Milera, Borisa Vijana, koji ga u svojim delima neretko pominju, a Vilijam Fokner, američki književnik, ustanovio je:

„Na osnovu sopstvenog iskustva ono što mi treba za moj zanat je papir, duvan, hrana i nešto viskija.“

Veliki obožavalac viskija je i japanski književnik Haruki Murakami kome pripisujemo dva citata:

„Viski, poput lepe žene, zahteva divljenje. Prvo ga fino osmotrimo, a onda dođe vreme da pijemo.“

„Druga čaša viskija mi je uvek omiljena. Od treće nadalje više nema nikakvog ukusa. Pijemo ga samo koliko da nešto dolivamo.“

Ernest Hemingvej, američki nobelovac, pripadnik monmartrovske Izgubljene generacije, o viskiju je rekao sledeće:

„Ljubiti lepu devojku i otvoriti flašu viskija – dve stvari u životu koje nikada ne treba odlagati.“

Džejms Džojs, irski književnik, autor Uliksa i Portreta umetnika u mladosti, viski poredi s muzikom:

„Lagana muzika viskija koji se sipa u čašu je poput izuzetno prijatnog intermeca.“

Još jedan Irac koji je pohvalno govorio o viskiju je i Oskar Vajld, autor romana Slika Dorijana Greja, za koga viski ima neku nadrealnu evokativnu moć, jer sudeći po njegovim rečima „dobar viski nas podseća na ona izuzetna vremena koja nikada nisu ni postojala“.

Za Marka Tvena, američkog pisca iz čijeg pera su nikli Tom Sojer i Haklberi Fin, „previše nečega je loše, ali previše dobrog viskija je jedva dovoljno“.

Ako je verovati Rejmondu Čendleru, američkom piscu kriminalističkih romana, „ne postoji loš viski, postoje samo oni koji nisu toliko dobri kao neki drugi“.

Međutim, nisu svi citati hvalospevi viskiju. Čarli Čaplin, jedan od najvećih komičara svih vremena, izjavio je sledeće:

„Viski! Ne postoji ništa nepristojnije za piće od njega! U civilizovanim zemljama pije se vino.“

S druge strane, ruski kompozitor i pijanista, Igor Stravinski, izgleda se rukovodi onom latinskom da je ime sudbina (nomen est omen) kada izjavljuje:

„Bože, toliko volim da pijem viski, da ponekad mislim da mi je ime Igor Stra-Viski.“

I za sam kraj, savet škotskog bakteriologa, Aleksandra Fleminga, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu, najpoznatijeg po otkriću penicilina:

„Čaša toplog viskija pred spavanje – nije baš preporučljivo s naučne strane, ali pomaže.

(Visited 2 times, 1 visits today)

POSTAVI KOMENTAR

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.