Banksy
Banksy
Istorija grafita  kakve danas poznajemo počinje od pojave boje u sprejevima ranih šezdesetih godina prošlog veka u Njujorku. Ljudi su počeli da crtaju po zidovima metro stanica, zidovima zgrada zabačenih ulica, slepim ulicama, itd.
Ono što se smatra korenom današnje grafiti umetnosti nastaje početkom sedamdesetih godina prošlog veka. Deca su videla potencijal izražavanja kroz crteže na zidovima pa su počela da se taguju kako bi se istakli među ostalima. Tako su počeli takozvani grafiti ratovi u Njujorku. Ljudi bi pisali i crtali sve više i više grafita nadmećući se između sebe.
Kasnih osamdesetih, grafiti su se spojili sa hip-hop kulturom, razni brejkdenseri, DJ-evi počeli su da koriste grafite kao vid promocije u obližnjim krajevima i vozovima, da bi početkom 2000-ih bili jedna celina. Reperi i DJ-evi su koristili grafite u spotovima, na albumima, kao neizostavan deo njihove kulture.

Grafiti su poseban vid umetnosti i kulture jer njihova svrha nisu samo žvrljotine po javnim površinama. Svaki grafit je poseban, svaki grafit je urađen u svom stilu, u duhu umetnika koji ga je nacrta. Kao što svaki pisac, slikar, muzičar ima svoju priču koju deli sa vama, tako i grafiti umetnici dele svoju poruku sa društvom, gradom. Zašto ne bismo zastali na minut i pogledali ta dela, čisto da odmorimo od svakodnevnice, sivila, monotonije.

Banksy
Banksy

Koliko su grafiti postali deo svakodnevnice još od 80-ih godina prošlog veka govori primer da su grafiti umetnici uveliko svetski poznati i da izlažu po najboljim svetskim galerijama u kojima bi svaki slikar želeo da izlaže. Navešću vam par grafiti umetnika od kojih su neki oblikovali današnju umetnost i bez koih ova grana umetnosti ne bi bila opšteprihvaćena od strane šire javnosti i tako ostala deo andergraund scene.

Banksy – najveći grafiti majstor

Početak novog veka i novog milenijuma bila je prekretnica za grafiti majstora pod pseudonimom Banksy. Banksy je od 1990-1994 bio deo Bristol’s DryBreadZ Crew koji su sa njim činili Kito i Tes.

Zajedno su bili deo veće Bristol andergraund scene. Banksijev karakterističan stil su bile upečatljive slike kombinovane sa sloganom. Njegov rad izrazen je kroz političke teme satirično kritikujući politiku, ratove, kapitalizam i pohlepu.

Česte teme u radovima jesu pacovi, majmuni, policajci, deca, kao i članovi kraljevske porodice. Jedan od njegovih najznačajnihih dela je bio slon obojen u stilu viktorijanskih crteža koji je izazvao kontraverzu među aktivistima za životinjska prava.

Banksijeva svetska slava promenila je njegova dela iz čina vandalizma u veoma tražena, visoko plaćena umetnicka dela. Samo treba pogledati njegov portret Kejt Mos koji je prodat za neverovatnih 150.000.

Zainteresovanost za njega je još više porasla nakon objavljivanja dokumentarnog filma Exit Through the Gift Shop, filma koji je premijerno prikazan na Sundance filmskom festivalu na kome mu je dodeljen Academy award.

Keith Haring

Američki umetnik koji je najpoznatiji po crtežima baziranim na grafitima koje je prvo crtao u metrou, a zatim izlagao u muzejima. Rođen je 4. maja 1958. godine u Redingu, Pensilvaniji.

Doselio se u Njujork 1978. godine i počeo da koristi grad kao svoje platno, praveći crteže kredom po metro stanicama. Njegova dela su počela da se viđaju svuda, od prostora javnih murala do noćnih klubova, galerija i muzeja širom sveta. Takođe je bio poznat kao aktivista proširenja svesta o AIDS-u.

Umro je usled komplikacije sa bolešću u grupi AIDS-a, 16. februara 1990. godine u 31. godini.

Kao dete, Haring je bio fasciniran crtežima Volta Diznija, Čarlsa Šulca i ilustracijama Dr. Susa. Proveo je dosta sati crtajući sa svojim ocem, inženjerom čiji je hobi bio crtanje. Posle diplomiranja u srednjoj školi 1976. godine, Haring je kratko u Ivy School of Professional Art u Pitsburgu. Odustao je posle dva semestra, a 1978. godine odlučio je da se vrati u školu i doselio se u Njujork kako bi upisao školu vizualne umetnosti.

Vozeći se metroom primetio je crne papirne ploče reklamnih panela na zidovima stanica –koristeći belu kredu, počeo je da popunjava panele jednostavnim, brzo nacrtanim slikama.

Njegovi prepoznatljivi radovi su sadržali igrajuće figure, radiant baby iliti beba sjaja – beba koja puzi i emituje zrake svetlosti, psa koji laje, leteći tanjir, velika srca i figure sa televizorima umesto glava.

Ovi grafiti crteži su privukli pažnju američkih putnika kao i gradskih vlasti i Haring je uhapšen zbog vandalizma nekoliko puta. Prvu solo izložbu je imao 1981. godine u Westbeth Painters Spaceu na Menhetnu. 1982. godine počeo je da prikazuje svoje radove u Tonz Shafrazi galeriji koja ga je predstavljala tokom ostatka njegove karijere.

Zephyr

Andrew Witten, poznatiji kao Zephyr, je grafiti umetnik, predavač i autor iz Njujorka. Počeo je da se bavi grafitima 1975. godine i prvi put se potpisao kao Zephyr 1977. godine.

Indetifikovan je kao grafiti starešina, koji je zajedno sa Futura 2000, Blade, Phase 2, Cash, Lady Pink i Taki 183 osmislio stilove i standarde koji se primenjuju i proširuju i danas.

On je bio deo prvog talasa grafiti umetnika koji su počeli da izvode radove po galerijama, kolekcionarska i komercijalna dela.

Njegova dela se mogu videti u dokumentarcu hip-hop kulture Style Wars.

Takođe je i koautor biografije iz 2001. godine sa drugim grafiti umetnikom Dondi White-em, Dondi White Style Master General: The Life of Graffiti Artist Dondi White. Njegovo ime je inspirisao jedan brend skejtobordova i daski za surfovanje.

Mnogi popularni proizvodi su redizajnirani tako što je dodato njegovo ime Zeph ili Zephyr sa velikim kontrastom na ivicama slova.

Andrew je objavio i par dela od kojih su:

  1. Dondi White Style Master General: The Life of Graffiti Artist Dondi White. Regan Books: 2001.
  2. Hip Hop Files: Photographs 1979–1984. From Here to Fame (Powerhouse Books): 2004.
  3. Pedal. Powerhouse Books: 2006.

Osvrćući se na istoriju grafita i grafiti majstora u svetu, koliko je dugo kao umetnost, kao kultura, kao način života prisutan među nama, iako nije toliko eksponiran kao ostali vidovi umetnosti, možemo zaključiti da se grafit odavno prestao smatrati za vandalizam.

Sakriven po ćoškovima zabačenih ulica, zidovima oronulih, zabačenih i starih zgrada, ovaj vid umetnosti je uvek bio tu sa nama.

Krijući se od šire narodne mase, grafiti nas prate skoro na svakom ćošku. Neopaženo prolazimo pored njih nesvesno ih, možda, doživljavajući kao skrnavljenje javnih površina. Sledeći put obratite pažnju kada šetate Savamalom, kada prelazite Brankov most, kada se vozite Beovozom ili BG vozom, primetićete da su ulice i vozovi lepši sa njima nego što bi bili bez njih.

Piše: Nebojša Jović

(Visited 2 times, 1 visits today)

POSTAVI KOMENTAR

Upišite komentar!
Upišite svoje ime

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.